Ko je logoped?

Logoped je stručnjak koji se bavi prevencijom, procjenom, dijagnostikom i tretmanom poremećaja govora, jezika, glasa, gutanja i komunikacije kod djece i odraslih.

Šta radi logoped?

Logoped procjenjuje nivo razvoja govora i jezika, dijagnostikuje specifične govorne, jezičke i komunikacijske poremećaje, sprovodi tretman kroz prilagođene vježbe i različite vidove stimulacije, savjetuje roditelje i porodice o načinima koterapeutskog rada i podrške kod kuće.

Logoped sarađuje sa ljekarima, psiholozima, vaspitačima, nastavnicima i drugim stručnjacima radi sveobuhvatne procjene i podrške djetetu.

Koje poremećaje procjenjuje i tretira logoped?

• Artikulacione poremećaje: nepravilan izgovor glasova (dislalija).
• Jezičke poremećaje: kašnjenje u razvoju govora, nedovoljno razvijen govor ili gubitak govora nakon povrede mozga (afazija).
• Poremećaje tečnosti govora: mucanje i brzopletost.
• ADHD i teškoće pažnje: podrška kod teškoća povezanih sa pažnjom, impulsivnošću i hiperaktivnošću, uz primjenu odgovarajućih programa i postupaka podrške.
• Poremećaje glasa: promuklost, neodgovarajuću visinu ili jačinu glasa (disfonija).
• Teškoće u učenju: teškoće čitanja (disleksija) i pisanja (disgrafija).
• Poremećaje iz autističnog spektra: teškoće u socijalnoj komunikaciji i jezičkom funkcionisanju.
• Oštećenja sluha: podrška razvoju slušanja, govora i komunikacije.
• Neurološke poremećaje: teškoće u komunikaciji povezane sa cerebralnom paralizom, povredama glave i drugim neurološkim stanjima.
• Senzoričke smetnje: teškoće u senzornoj organizaciji i integraciji, uključujući rad na integraciji primitivnih refleksa kada je stručnom procjenom utvrđena potreba.
• Poremećaje hranjenja i gutanja: teškoće sa žvakanjem, hranjenjem i gutanjem (disfagija).

Kada dovesti dijete kod logopeda?

Razvoj govora i jezika je individualan, ali postoje razvojne prekretnice koje nam mogu pomoći da procijenimo da li se dijete razvija u skladu sa očekivanjima za svoj uzrast.

Šta je tipično?

• 0–2 mjeseca: plač, prvi spontani glasovi, dijete reaguje na glas roditelja.
• 2–6 mjeseci: gukanja i smijeh, dijete okreće glavu ka izvoru zvuka.
• 5–9 mjeseci: brbljanje (slogovi poput ba-ba, ma-ma), dijete reaguje na svoje ime.
• 9–15 mjeseci: pojavljuju se prve riječi sa jasnim značenjem.
• 1,5–2 godine: dijete koristi sve veći broj riječi i počinje da spaja dvije riječi.
• Oko 2 godine: sastavlja jednostavne rečenice, npr. „Daj vodu.“
• Oko 2,5 godine: govor postaje sve razumljiviji okolini.
• 3 godine: rečenice postaju složenije, a dijete sve uspješnije učestvuje u razgovoru.
• 4–5 godina: dijete aktivno postavlja pitanja i može da ispriča kratku priču.
• 5–6 godina: govor je razvijen na nivou koji omogućava uspješniju pripremu za školu.

Kada se bez odlaganja javiti logopedu?

Ne odlažite pregled i ne čekajte da problem prođe sam od sebe ako:

• dijete do druge godine ne koristi nijednu riječ sa jasnim značenjem;
• ne razumije jednostavne naloge, npr. „Donesi loptu.“
• ne spaja riječi u kratke rečenice do 2,5 godine, odnosno najkasnije do treće godine;
• govor je uglavnom nerazumljiv okolini nakon treće godine;
• izostaju kontakt očima, pokazni gest ili odazivanje na ime oko 18. mjeseca;
• primijetite gubitak ranije stečenih govornih, jezičkih ili komunikacijskih sposobnosti.

Zapamtite: rana reakcija može značajno doprinijeti pravovremenoj podršci i napretku djeteta.

Spremnost za školu – uzrast 6–7 godina

Prije polaska u prvi razred, procjena govorno-jezičkog statusa važna je za uspješno učenje i prilagođavanje školskim obavezama.

Šta bi dijete trebalo da zna i može pred polazak u školu?

• Da govori u cjelovitim, gramatički pravilnim rečenicama i ima razvijen rječnik primjeren uzrastu.
• Da može samostalno i smisleno da ispriča događaj ili kratku priču.
• Da prepoznaje glasove u riječima i razvija sposobnosti glasovne analize i sinteze.
• Da ima razvijene preduslove za usvajanje čitanja i pisanja.
• Da ima dobro razvijenu finu motoriku šake i prstiju.

Potražite pomoć logopeda prije polaska u školu ako dijete:

• ne može da prepozna početni glas u riječi, npr. da riječ „oko“ počinje glasom O;
• ima nepravilan izgovor određenih glasova;
• ima oskudan rječnik ili teško oblikuje rečenice;
• ima teškoće u razumijevanju i prepričavanju;
• pokazuje teškoće u držanju olovke, crtanju osnovnih oblika ili drugim grafomotoričkim aktivnostima.

Razvoj govora i jezika u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta svakodnevne komunikacije, stimulacije i igre sa djetetom.

Niste sigurni da li je razvoj vašeg djeteta uredan?

Zakažite procjenu na vrijeme.

Ako imate nedoumicu u vezi sa razvojem govora, jezika, komunikacije, čitanja ili pisanja, stručna logopedska procjena može pomoći da se sagledaju djetetove sposobnosti i eventualne teškoće i odredi potreba za daljom podrškom.

Logopedske usluge – Podgorica

Centar Higia Logos u Podgorici pruža stručnu logopedsku procjenu i individualizovane tretmane za djecu i odrasle.

Svi naši tretmani prilagođeni su individualnim potrebama i razvojnom profilu osobe sa kojom radimo.

U skladu sa potrebama, pružamo podršku u oblasti govora, jezika, komunikacije, glasa, čitanja, pisanja, kao i teškoća hranjenja i gutanja.

Kako izgleda prvi pregled kod logopeda?

Prvi pregled je prije svega razgovor i upoznavanje, bezbolan je i prilagođen uzrastu i mogućnostima djeteta. Cilj je da se sagleda trenutni nivo razvoja govora, jezika, komunikacije i drugih relevantnih sposobnosti.

Uzimanje anamneze
Logoped razgovara sa roditeljima o razvoju djeteta od rođenja, ranom progovaranju, motornom razvoju, komunikaciji, ponašanju i drugim važnim informacijama.

Procjena kroz igru
Sa mlađom djecom procjena se često odvija kroz igru, slikovnice, igračke i spontanu komunikaciju. Na taj način logoped prati pažnju, razumijevanje, komunikaciju, jezičke sposobnosti i način na koji dijete ostvaruje interakciju.

Standardizovani testovi
Sa starijom djecom, prema potrebi, primjenjuju se odgovarajući standardizovani instrumenti za procjenu izgovora, jezičkih sposobnosti, rječnika, gramatike i preduslova za usvajanje čitanja i pisanja.

Trajanje
Prvi pregled obično traje između 45 i 60 minuta, u zavisnosti od uzrasta i potreba djeteta.

Zaključak i preporuka
Na kraju pregleda logoped roditeljima saopštava stručni nalaz i preporuke. Kada je potrebno, predlaže se plan tretmana ili dalja procjena kod drugih stručnjaka, poput psihologa, audiologa ili ljekara.

Po potrebi, roditelji dobijaju pisani izvještaj sa pregleda.

Kako izgleda logopedski tretman?

Logopedski tretman je dinamičan i individualizovan proces, osmišljen tako da odgovara uzrastu, potrebama i mogućnostima djeteta.

Za mlađu djecu – učenje kroz igru

Kod mlađe djece igra je jedno od osnovnih sredstava rada. Koriste se didaktičke igračke, slikovnice, kartice, društvene igre, pokret i različiti oblici interakcije, u skladu sa uzrastom i ciljevima tretmana.

Kod predškolaca i školske djece zadaci su strukturisaniji i zahtijevaju veću koncentraciju i odgovornost, ali se i dalje trudimo da atmosfera bude opuštena, podsticajna i prijatna. Dijete najbolje napreduje kada razumije cilj aktivnosti i osjeća se sigurno i prihvaćeno.

Struktura časa
Svaki tretman ima jasan cilj i unaprijed definisan plan rada – na primjer, usvajanje i automatizacija glasa, razvoj rječnika i gramatike, unapređivanje razumijevanja, razvoj preduslova za čitanje i pisanje ili podrška pažnji i komunikaciji.

Učestalost tretmana
Učestalost dolazaka određuje se individualno, u zavisnosti od vrste i složenosti teškoće, uzrasta djeteta, ciljeva tretmana i mogućnosti porodice. U pojedinim slučajevima može se preporučiti intenzivniji razvojno-terapijski program.

Trajanje tretmana
Individualni tretman najčešće traje 30 do 45 minuta, u zavisnosti od uzrasta, ciljeva i sposobnosti djeteta da održi pažnju.

Najčešća pitanja roditelja

Da li će dijete prerasti problem sa govorom?

Neke razvojne teškoće mogu biti prolazne, ali čekanje da problem „prođe sam od sebe“ može značiti gubitak dragocjenog vremena za pravovremenu podršku. Ako postoji sumnja u razvoj govora ili jezika, preventivna logopedska procjena može biti koristan prvi korak.

Koliko dugo će trajati terapija?

Trajanje tretmana je strogo individualno. Zavisi od vrste i složenosti teškoće, uzrasta u kojem se počelo sa radom, djetetovih sposobnosti i angažovanja, kao i od kontinuiteta rada i podrške kod kuće. Kod neke djece dovoljni su kraći programi, dok je drugoj djeci potrebna dugotrajnija podrška.

Koja je uloga roditelja u procesu?

Roditelji su važni partneri u procesu. Vježbe i preporuke koje logoped daje potrebno je, u skladu sa mogućnostima porodice, primjenjivati i kod kuće kroz svakodnevne aktivnosti, komunikaciju i igru. Kontinuitet između terapije i kućnog okruženja može značajno doprinijeti napretku.

Da li ekran utiče na razvoj govora?

Prekomjerna i pasivna izloženost ekranima, posebno u ranom uzrastu, može smanjiti vrijeme koje dijete provodi u neposrednoj komunikaciji, igri i interakciji sa odraslima. Upravo su živa komunikacija, zajednička pažnja, igra i razmjena sa roditeljima veoma važni za razvoj govora i jezika.

Zato je važno da vrijeme pred ekranom bude ograničeno i prilagođeno uzrastu djeteta, uz dovoljno svakodnevne komunikacije, igre, čitanja i zajedničkih aktivnosti.

Ako niste sigurni da li se vaše dijete razvija u skladu sa svojim uzrastom, nemojte čekati – stručna procjena može dati odgovor i pomoći da se podrška započne na vrijeme.